Ako vidite šumsku šljuku u svom polju, budite sretni

Poljoprivrednik može biti sretan ako na svojoj zemlji vidi šumsku šljuku, piše Agroinform. Pozivajući se na istraživanja Mađarskog univerziteta za agrarne i biološke nauke (MATE), istaknuto je kako šljuke češće posjećuju polja s većom gustoćom glista.

Ova ptica, prepoznatljiva po smeđkasto-žutim šarama na perju koje joj omogućuju kamuflažu, teška je svega 300 grama i prirodno nastanjuje šume i grmlje umjerene klime. Ipak, često se može vidjeti na otvorenim, poljoprivrednim površinama, uključujući usjeve i pašnjake. Upravo te površine preferira zbog obilja glista, koje su njen glavni plijen.

Posjećuje pašnjake i travnjake

Zanimljivo je da, iako naziv sugerira da je šumska ptica, šljuka redovno posjećuje pašnjake i travnjake noću, zbog veće prisutnosti plijena.
Koristeći podatke GPS praćenja dviju obilježenih šljuka i neposredne opažanja, mađarski istraživači su analizirali obrasce prisutnosti ptica tokom proljeća i jeseni. Ti obrasci su zatim upoređeni s preciznim uzorcima tla prikupljenim na terenu i brojem glista.

Rezultati su pokazali da šljuke biraju svoja prehrambena staništa na više prostorno-vremenskih nivoa, kako između polja, tako i unutar njih. Budući da su gustoća glista i parametri tla dobri indikatori prehrambenih staništa šljuke, mjerenje ovih varijabli, barem u grubim okvirima, može pomoći u identifikaciji i planiranju upravljanja važnim staništima za ovu vrstu.

Riječ je o više nego cijenjenoj pernatoj divljači, a sam lov je jedan od najatraktivnijih uopšte. U našoj zemlji, šljukama se mnogo više pažnje posvećuje tokom jesenje seobe, odnosno lova, posebno u Hercegovini, gdje je ova vrsta tokom seobe i najčešća, navedeno je u naučnom časopisu "Naše šume", kojeg izdaje Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine - Šumarsko udruženje FBiH.
Tokom istraživanja u BiH, šljuke su registrirane na ukupno 34 lokaliteta, a nalazi su potvrđeni na njih 26.

Njihova gnjezdilišta su zabilježena na nadmorskim visinama od 920 - 1200 mnv. Potvrđeni lokaliteti gniježđenja, skoro isključivo se nalaze u četinarskim šumama, odnosno sastojinama smrče, smrče i jele, a u manjem broju u sastojinama bukve i jele sa smrčom. Jedno gnjezdilište registrirano je i u sastojinama Pančićeve omorike.

Na našim prostorima u preletu je dva puta, u proljeće i u jesen kada se sa sjevera seli u južne krajeve, a rezultati iz BiH su potvrdili su da šumska šljuka nikako nije povremena gnjezdarica niti je "iščezla" iz Bosne i Hercegovine.

Najčešće se hrani kišnim glistama i larvama

Ptica je nezgrapnog tijela, a karakteriše je dug, prav i savitljiv kljun. U krilnom perju, na vanjskoj strani, ima po jedno pero sabljastog oblika, koje lovci koriste za ukras na šeširu. U njenoj ishrani dominira hrana životinjskog porekla, najčešće se hrani kišnim glistama i larvama insekata, koje nalazi na tlu.

Prije nego se "posluži gozbom", tapkanjem nogama i krilima poplaši potencijalni plijen i zahvaljujući odličnom sluhu, razgrće stelju ili kljunom sondira humus. Biljna hrana je rijetko prisutna u ishrani šumske šljuke.