Njega zasada jagode: Kako pravilno đubriti i navodnjavati, a kako uništavati korove?

Njega jagoda (Fragaria vesca L., Fragaria ananassa Duch.) u rodu u toku tri do četiri godine sastoji se u regulisanju rodnosti, uništavanju korova, đubrenju, navodnjavanju i zaštiti od biljnih bolesti i štetočina.

Regulisanje rodnosti obavlja se se prorjeđivanjem (rezanjem) suvišnih bokora kod višegodišnjih biljaka. Obavlja se uklanjanjem oštrim nožem novih bočnih prirasta u momentu prvog okopavanja. Broj dobro razvijenih bokora po biljci treba da bude maksimalno četiri do šest, u uslovima jagode kao višegodišnje kulture.

Zakidanje cvijetne grane - kako?

Operacija zakidanja cvjetova počinje 15 dana nakon sadnje, a obavlja se zakidanjem čitave cvijetne grane, a ne pojedinačno cvjetova. Ovo se ponavlja po potrebi u jesen dva do tri puta.  

U jagodnjaku se živići razvijaju na račun matičnih biljaka (bokora), što umanjuje prinos 30 do 70 posto u zavisnosti od obrazovanih živića. Stoga, ako nema potrebe za obrazovanjem živića, lozice treba zasijecati i uklanjati dok su još male. Zakidanje lozica se radi u četiri do pet navrata: prvo - pred cvjetanje, drugo - pred zrenje, treće - po završetku berbe, četvrto - sredinom avgusta i eventualno peto u septembru. Zakidanje se obavlja noktima. Ako se zakasni, pa lozice očvrsnu, onda se obavlja voćarskim ili običnim makazama. Postoje i posebne mašine za ovu namjenu.

Tretman u rano proljeće 

Kada se u proljeće stabilizuju noćne temperature na oko 5 - 6°C, uklanjamo sve promrzle i oštećene listove, kao i starije donje listove, koji leže na foliji. Rano proljetni tretman podrazumijeva obaveznu primjenu bakarnih preparata, nakon čega se primjenjuju i kombinacija fosetil-aluminijum u narednim tretmanima.

Nadalje, ishrana putem sistema "kap po kap" prati okvirni program ishrane. Zemljište između bankova, naročito kod težih zemljišta, nastire se slamom kako se plodovi u zrenju ne bi prljali i zarazili.

Po završetku berbe, najkasnije do polovine jula, nadzemna masa se potpuno uklanjanja košenjem, nakon čega slijedi program zaštite, ishrane i navodnjavanja.

Radovi od septembra do decembra

Polovinom septembra se prorjeđuje broj korijenovih vratova na dva do četiri u zavisnosti od bujnosti sorte, a od početka oktobra se usjev zasušuje. Od polovine novembra, a najkasnije od polovine decembra kod ranih i osjetljivih sorti, jagode se prekrivaju lutrasilom u cilju zaštite od izmrzavanja.

Standardno, održavanje i obrada zemljišta u prvoj godini po sađenju jagode sastoji se u čistoj obradi, a kasnije se kombinuje čista obrada sa malčom. Obrada zemljišta treba da je plitka (pet, šest centimetara) zbog plitkog korijenovog sistema biljaka. Malčiranje se obavlja kada plodovi počnu da savijaju cvijetne drške i padaju po zemlji, a to je nekada odmah poslije precvjetavanja jagode.

Zbog čega jagode nemaju okusa i mirisa?

Ako je u pripremi zemljišta za sađenje jagode dato dovoljno organskih i mineralnih đubriva, kasnije su potrebe znatno manje i đubrenje treba svesti na prihranjivanje azotnim đubrivima, a samo po potrebi fosfornim i kalijumovim.

Godišnje potrebe jagode za hranljivim elementima iznose: 70 - 100 kg azota, 50 - 80 kg P2O5 i 120 kg K2O po ha.

Pravilno prihranjivanje 

Prvo prihranjivanje obavlja se neposredno prije prve obrade zemljišta (osam do 10 cm) čim vremenske prilike dozvole sa 150 - 200 kg KAN-a ili 80 - 120 kg Uree zavisno od kiselosti (pH) zemljišta. Obavlja se u martu, eventualno u aprilu, ukoliko to nije urađeno u prvom roku.

Sa azotnim đubrivom treba obazrivo postupati i najbolje je da se daje zemljištu putem organskih đubriva prije sadnje. Suvišna upotreba neorganskog azota izaziva veliku bujnost biljke, slabije cvjetanje, plodovi su slabijeg kvaliteta i trule, a i brz je porast korovskih biljaka. Osim toga, višak azota podstiče rast stolona (lozica) i obrazovanje štetnih živića na račun proizvodnih bokora što iziskuje dosta rada na njihovom uklanjanju.

Prihranjivanje putem lista (folijarno đubrenje) obavlja se nekim od registrovanih preporučenih preparata. Proizvođači najčešće folijarno đubrivo primjenjuju istovremeno kada sprovode i zaštitu, sljedećim redom: voda+folijarno đubrivo+insekticid+fungicid. 

Navodnjavanje tri do četiri puta

U našim klimatskim uslovima jagoda se navodnjava najmanje tri do četiri puta. Prvo zalivanje treba izvesti pred cvjetanje, drugo pred sazrijevanje, treće poslije berbe plodova, a četvrto po potrebi. Navodnjavanje se može obavljati brazdicama (širine 10 - 15 cm), zatim natapanjem po sistemu "kap po kap" i vještačkom kišom. Naročito je važno navodnjavanje poslije sadnje jagode na bankovima i folijama. Zasad treba obilno zaliti i vlažnost održavati konstantno barem dvije sedmice.

Navodnjavanjem "kap po kap" najracionalnije se koristi voda, a uz to i ne postoji opasnost od ispiranja i erozije zemljišta. Ovaj sistem sastoji se od postavljenih plastičnih ili gumenih crijeva između redova jagode. Na svaki metar crijevo je izbušeno, ugrađene su dizne koje smanjuju pritisak (1,2 - 1,5 bara) i voda u vidu kapi izlazi i tako natapa zemljište.

Važna borba protiv korova

U borbi protiv korova, za zasade jagode starosti jedne do tri godine, upotrebljavaju se:

• protiv jednogodišnjih uskolisnih i jednogodišnjih širokolisnih korova - aktivna materija napropamid (u jagodnjaku 3 - 6 l/ha), tretiranjem zemljišta u proljeće, prije nicanja korova ili poslije obrade zemljišta, uz plitku inkorporaciju na dubinu dva do pet centimetara;
• protiv uskolisnih korova - aktivna materija fluazifop-P-butil (u jagodnjaku 1,5 l/ha), kada su korovi u fazi tri do pet listova, odnosno u fazi intenzivnog porasta, do početka cvjetanja korova i jagode.

U vrijeme cvjetanja jagode treba hemijski zaštiti protiv botritisa i pepelnice. Odmah iza cvjetanja, potrebna je zaštita protiv lisne pjegavosti i botritisa (sive truleži), dok ih nakon berbe treba zaštititi od jagodine grinje, lisne pjegavosti i pepelnice.