Proljetni mrazevi uništavaju vinovu lozu - ovako ćete je sačuvati i zaštititi

Osim jakih zimskih, značajna oštećenja vinove loze izaziva pojava poznih proljetnih mrazeva. Oni oštećuju tek razvijene zelene lastare, listove, cvasti, pa čak i zametnute bobice vinove loze (Vitis vinifera L.).

U našim ekološkim uslovima, pozni proljetni mrazevi javljaju se najčešće u prvoj polovini aprila, zatim krajem aprila, a rijetko kasnije. Poznato je da se u vrijeme mrazeva najniža temperatura javlja oko pet sati ujutru. Prema tome, ako se u jedan sat poslije ponoći temperatura spusti na 0°C, to je siguran znak da će se ona oko pet sati spustiti još niže.

Upotreba peći i dimnih zavjesa

Izbor otpornih sorti, kao i onih koje kasnije kreću i kod kojih su i najniža okca rodna, jedna od prvih mjera. Zemljište treba da bude poravnato, bez korova, a ono koje je navodnjavano gubi manje toplote zračenjem i voda se teže hladi. Rezidba se obavlja kasnije u proljeće, a stablo treba da je više. Na manjim zasadima lozu pokrivati pokrovima, kao što je lutrasil i slično. 

Kako bi se vinova loza zaštitila, najčešće primijenjen metod je upotreba peći koje kao gorivni materijal koriste ulje, mješavinu goriva ili gas. Njihova primjena se svodi na efekat zadimljavanja i miješanja toplog i hladnog zraka, čime se u zoni lastara vazduh izjednačava i održava se konstantna temperatura. Gustim rasporedom peći može se umanjiti efekat dejstva proljetnog mraza. Sa druge strane, postoje i savremeni uređaji koji se baziraju na zadimljavanju ili zagrijavanju zraka u vinogradu prolaskom mašina. Za zadimljavanje se najčešće koristi slama ili vlažno sijeno koje se unutar mašine cilindričnog oblika zapali.

Povoljnija varijanta je primjena takozvanih "svijeća“, koje predstavljaju limene kante napunjene sporogorućom smjesom. Međutim, većina uređaja za zaštitu od proljetnih mrazeva ima nedostatak primjene: to je visoka cijena uređaja, velika potrošnja i cijena gasa.

Odlaganje vegetacije

Osim navedenih, mjera zaštite od poznih proljetnih mrazeva je prskanje vinove loze 25 posto rastvorom zelene galice (gvožđe-sulfat), uz dodatak parafinskog ulja (crveno ulje, plavo ulje) u koncentraciji sedam posto, nekoliko dana prije pupoljanja. U tom slučaju odlažemo početak vegetacije od 10 do 20 dana, čime izbjegavamo kritično razdoblje niskih temperatura.

Orošavanje vještačkom kišom je moguće, ali za to je potrebno dosta znanja. Ukoliko poslije određenog vremena ne prekinemo orošavanje, može doći do lomljenja lastara uslijed pretjeranog formiranja ledene skrame. Sa druge strane, prekid orošavanja ne smije biti duži nego što je potrebno, jer uslijed oslobađanja toplote može doći do izmrzavanja okaca.

Rezidba oštećenih lastara

Ako su zeleni lastari potpuno izmrzli ne primjenjuje se nikakva rezidba, već se ostavi da izbiju lastari iz suočica ili iz slijepih i crnih okaca. U slučaju kada su stradali samo vrhovi lastara i cvasti, treba rezati na sljedeći način: zelene lastare treba orezati najviše na dva do tri okca (zeleni kondiri), pazeći pri tome da se bar 50 posto oštećenih lastara tako oreže.

Rezidba vinove loze: Lastar presijecite centimetar iznad vršnog okca, pod blagom kosinom

Ako su stradali vrhovi bez cvasti, ne primjenjujemo nikakvu rezidbu. Kada na lastarima izbilim iz ostavljenih zelenih kondira bude šest do osam razvijenih listova treba im vrh prekratiti, kako bi se izazvalo kretanje zaperaka, a time i dobijanje dopunskog prinosa grožđa.

Poslije rezidbe preduzeti zaštitu - protiv bolesti, štetočina i korova, prihranu i pravovremenu berbu.