Dronovi kao "lego kockice": Koji su najčešći problemi ovih vazduhoplovno - poljoprivrednih mašina?

Od najosnovnijih mašina koje čini samo mehanika, do najsavremenijih uređaja - kvarovi su neizbježni. Međutim, dronovi se malo razlikuju, jer se u slučaju otkaza jednog elementa u nekom sklopu ne vezuje za drugi, već je dron sastavljen od više desetina, pa i stotinu dijelova, koji su lako zamjenjivi.

Suvlasnik "Junior Agrara" Vladimir Šper uporedio je dron sa "lego" kockama, jer svaki deo koji strada, što je kako kaže prava rijetkost, zamjenjuje se novim, veoma brzo i jednostavno.

Najveći problem baterija?

Kao i na drugim uređajima na sličan pogon, životni vijek baterije je određen amper satima. U svakom dronu postoji više ćelija baterije (na slici je model T30 koji ih ima 20), čije se stanje prikazuje na kontroloru, pa je korisnik u svakom trenutku upoznat sa stanjem. Ali baterija je mač sa dvije oštrice: veliki dio snage koristi upravo da bi nosila sama sebe, jer nerijetko može da bude teška i 15 do 20 kilograma.

"Baterije za velike uređaje, električna kola, dronove su relativno skupe, ali su i najslabija karika tih mehanizmima. Sa jednim punjenjem možemo da tretiramo dva hektara, koje završimo za sedam minuta, nakon čega spuštamo dron i mijenjamo baterije. Tretiramo brzinom od šest do sedam km/h", rekao je Šper i dodao da kada se bude povećala autonomija - biće mnogo brži.

U ovom slučaju, pojašnjava, nije problem ako se rade male parcele, ali ako je u pitanju trocifrena brojka hektara, to zahtijeva veliki broj mijenjanja baterija u toku tretmana.

Šta sve može dron u polju, kako donosi uštede?

Mijenjanje baterije je uvijek praćeno i dodavanjem tečnosti, jer su proizvođači konstruisali takav rezervoar, kako bi se u istom momentu ispraznilo i jedno i drugo. Kod baterija, nije toliki problem ni izdržljivost, koliko ljudska nemarnost, pa je, kako kaže Šper, pravilno skladištenje  jako bitno.

"Ako ljeti ostane na suncu, ili zimi na hladnoći - baterija može da propadne. Da ne bi dolazilo do prinudnog slijetanja, one moraju da budu ispravne. I od starijih kolega smo dobili uputstvo da čim se utvrdi da nisu ispravne, odmah treba da se mijenjaju", rekao je naš sagovornik.

Mehanička oštećenja su rijetka

U našem narodu ima uzrečica pokvario bi i givit, kojom se opisuje uglavnom neki sirov čovjek koji uslijed nemarnosti pokvari neku stvar ili uređaj. To važi i kod dronova, jer je gotovo nemoguće napraviti ozbiljan kvar, osim nekih mehaničkih oštećenja.

"Takođe, problemi mogu da se jave na primjer i od stajanja ili neadekvatnog ispiranja poslije tretmana. Radi se sa raznim hemikalijama, pa može da se desi da se zapuše dizne. Na svakoj dizni je mala pumpa koja je crijevima povezana sa rezervoarom. Crijeva bi trebalo da se provjere i dok je dron na zemlji da se uspe voda i da se uključe i provjere prskalice”, rekao je Šper i dodao da se neispravna dizna lako odšrafi i ispere sa rastvorom za čišćenje.

Sam uradi sebi dijagnostiku

Elektronika je, kako on navodi, vječna, i do sada se nije susreo sa slučajem da se nekome softver pokvario. Samo serviser ima pristup softveru, a kod drona je još jedna prednost, što sam detektuje problem.

"Jednostavno se priključi na laptop i uradi se dijagnostika. Dron prijavi problem, serviser ga rješava, jer ukoliko postoji kvar on neće ni da poleti dok se to ne ukloni. Softver sve radi sam", navodi Šper i dodaje da su i senzori jako bitni kod dronova, ali su i oni dobro zaštićeni, jer se nalaze u dobrim kućištima koja su vodootporna.

Ljudski faktor presudan

Procedure za održavanje su opisane, nešto kroz poljoprivredni, a nešto kroz vazduhoplovni dio, pa zato, kako kaže osnivač "Agrodrona" Goran Iskić, postoji pretpoletni pregled, kontrola tokom leta i poslijepoletni pregled, kada se letjelica spusti.

"Kada su u pitanju agrodronovi, postoji procedura i niz stvari koje se provjeravaju, kao što su propeleri, vibracije, oštećenja i tako dalje, pa se radi posebna 'čeklista', kao i za svaki vazduhoplov. Kada se čeklista, koja se dobije uz letjelicu, izlista, dio po dio, takva je spremna za let", rekao je Iskić i dodao da skoro deceniju rade sa dronovima i da se nisu susreli sa situacijom da se on sam od sebe pokvari.

Čitav sistem je modularan i svaki dio se može zamijeniti za manje od 30 minuta. Navodi da je kod kvarova ljudski faktor presudan.

"Ljudske greške i nemarnost su najveći problem. Neki misle da mogu da ostave kontroler i da će letjelica sama da leti, a može na njivi na primjer da se nalazi neki stub ili slično. Problem je nesavjesni odnos prema vazduhoplovu", kaže Iskić i dodaje da je dron prije svega vazduhoplov, pa tek onda poljoprivredna mašina.