Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stanje u vinarstvu
  • 08.11.2016. 12:00

Stranci nemaju pojma tko smo mi!

Nemamo poznati brend, a kada strancima spomenemo hrvatska ili bosansko-hercegovačka vina, pitaju se koje su to države i imaju li uopće svoja vina!

  • 1.099
  • 140
  • 0

U sklopu 26. međunarodnog okupljanja vinogradara i vinara Sabatina, održanog u Neumu, razgovarali smo s gospodinom Želimirom Bašićem, predsjednikom Skupštine Zadružnog saveza Dalmacije.

"Problemi su mnogi, ali borit ćemo se za bolje uvjete! Odnosi izvoza - uvoza na domaćoj se sceni kreću 1:5. Ubijaju nas damping cijene zbog kojih vina iz trećih zemalja popunjavaju većinu polica u trgovačkim lancima. Nemamo poznati brend, a kada strancima spomenemo hrvatska ili bosansko-hercegovačka vina, pitaju se koje su to države i imaju li uopće svoja vina."

Počelo je spontano, a danas se deklarira kao međunarodno okupljanje!

Gospodine Bašić, s današnjim danom završava ovogodišnja Sabatina, jesu li vaša očekivanja ispunjena?

Ne da su samo ispunjena, nego i premašena. Kada smo prije 26 godina počeli s druženjem vinogradara, htjeli smo nakon završetka berbe zajedno provesti vrijeme kako bi izmijenili mišljenja, rezultate i savjete. Bilo nas je svega dvadesetak, a danas, nakon 26 godina, naše je druženje preraslo u jednu veliku međunarodnu manifestaciju, i to ne samo u Hrvatskoj, nego od ove godine i u Bosni i Hercegovini. Istina je, ljudi rade granice, ali priroda ih ne poznaje, stoga je pravi pogodak što smo došli ovdje i podigli Sabatinu na još veći nivo.

Šest država, preko 1.000 sudionika, znanstveni i stručni skup

S koliko se sudionika može pohvaliti Sabatina ove godine?

S ponosom mogu odgovoriti na ovo pitanje jer na Sabatini više ne nazoči samo dvadesetak proizvođača. Na istoj je u ovo vrijeme zastupljeno šest država s preko 1.000 sudionika na direktan ili indirektan način. Sabatina više nije samo sajam ili ocjenjivanje. Ona je niz manifestacija u okviru jednog susreta. Ona je znanstveni skup na svjetskom nivou gdje dolaze najveći defakto stručnjaci iz vinogradarstva izvršiti svoja predavanja, što smo ove godine i vidjeli. Osim toga, ovdje su se ocjenjivala najbolja vina, i to ne samo iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nego i iz Italije, Crne gore, Makedonije, itd.

Zbog pedigrea jugoslavenskih vina, u svijetu danas malo tko zna za domaća vina!

Kada govorimo o hrvatskim i bosansko-hercegovačkim vinima, možete li prokomentirati domaću vinogradarsku i vinsku scenu?

Hrvatska vinogradarska i vinska scena, a možemo reći i bosansko-hercegovačka su dugo godina bile na neki način anonimne. U prošlosti su se prodavala vina iz Bosne i Hrvatske pod pedigreom jugoslavenskih vina. Sada je došla situacija gdje nastupaju kao hrvatska i bosansko-hercegovačka vina, a kao takva, za njih nitko ne zna. Sukladno tome, ne mogu postići zadovoljavajuće cijene. Nemaju brend te moraju defakto početi iz početka.

A što se tiče kvalitete, sigurno hrvatska i hercegovačka vina imaju sirovinsku kvalitetu na najvišem svjetskom nivou, međutim, unatoč tome, nedostaje nam mnogo toga. Nemamo dovoljno stručnjaka, tehnologije i sredstava za ulaganje u marketing kako bi stvorili brend na svjetskom nivou.

Kad ponudite francusko vino od neovisno kojeg proizvođača, odmah imate svoj put za prodaju. Ponudite li hrvatsko vino na svjetskom tržištu, prvo će vas pitati gdje je Hrvatska i je li ista uopće ima vina. Prema tome, puno je još ulaganja potrebito ne bi li se stvorio imidž hrvatskih i bosansko-hercegovačkih vina. Tek bi se u tom slučaju ova vina mogla prodavati po onim cijenama i onoj vrijednosti kakvu zaslužuju.

Damping cijene trećih zemalja ubijaju razvoj domaće visnke scene!

Uzimajući u obzir svjetsko vinogradarstvo, koje nam zemlje mogu biti uzor i koji nas još problemi muče kako bi dosegnuli jedan takav nivo?

U svakom slučaju, uzor nam može biti Francuska. S jedne strane imamo vina Europske unije, s druge vina trećih zemalja koje na neki način ugrožavaju europsko tržište. Kada govorimo o trećim zemljama, govorimo o Argentini, Kini, Sjedinjenim Američkim Državama, Čileu, itd., čija vina po takozvanim damping cijenama pristižu na naše tržište.

Odnos uvoza - izvoza - 1:5!

Vi u ovo vrijeme u Hrvatskoj, pa i Bosni i Hercegovini možete kupiti visokokvalitetna vina iz trećih zemalja po cijenama za kakve ne možete kupiti hrvatska ili bosansko - hercegovačka vina. Zašto?! Ne zato što imaju jeftiniju proizvodnji, ili zbog bilo kojih drugih ekonomskih razloga, nego isključivo zato što države tih zemalja stimuliraju prodaju u tzv. treće zemlje. Zbog tih stimulacija, vina mogu doći na naše tržište s jeftinim cijenama, što ne ide u prilog razvoju domaćeg vinarstva.

Problematika se ogleda u tome što to Europska unija ne priznaje i zato smo došli u situaciju gdje u hrvatskim trgovinama prevladavaju strana vina s vrlo pristupačnim cijenama, što smatramo nelojalnom konkurencijom. Zbog navedenih razloga, uvoz u hrvatskoj raste a izvoz se vrlo sporo razvija. Govorimo li o odnosu uvoza i izvoza, isti oscilira na ordinalnoj skali u brojci 1:5, a ponekad i 1:3.

Gospodine Bašić, evo za kraj možete reći kako bi podigli domaće vinogradarstvo i vinarstvo na višu razinu?

Ulaganjem, na čemu se i radi. I na ovom je skupu bilo govora o tome. Prezentirana je knjiga "Marketing vina" koja govori o načinima kako pristupiti svjetskom tržištu. Kada govorimo o vinarstvu, rekao bih da moramo cjelovito ulagati od tehnologije pa sve do marketinga. Govorimo li o vinogradarskom dijelu, u istom smo znamenito napredovali. Prije desetak - petnaest godina nismo imali zasađen niti jedan vinograd, a u ovo vrijeme se možemo podičiti vinogradima na onim mjestima gdje nikad nije loza rasla. S ponosom o ovome mogu prozboriti. Tamo gdje je bila makija, danas je izrasla loza, što je dalo dvostruku korist. S jedne smo strane stvorili korisne površine, a s druge spriječili potencijalne požare i druge moguće eventualne nedaće na neobrađenim površinama.


Tagovi

Intervju Sabatina Želimir Bašić Problematika na vinskoj sceni


Autorica

Roberta Kljenak

Više [+]

Roberta je dvostruka magistrica u području poljoprivrede. Obožava pisanje i fotografiju!


Partner

Zadružni savez Dalmacije

Kamila Tončića 4, 21000 Split, Hrvatska
tel: +385 21 348 365, e-mail: info@zsd.hr web: http://www.zsd.hr/