Italijani od Romanije žele napraviti "biodistrikt": Kajmak im zapao za oko

Predstavnici projekta talijanske vlade "Green Healthy", posjetili su jučer domaćinstvo Dušanke Borovčanin, članice Udruženja proizvođača "Romanijski skorup-kajmak" koja se bavi proizvodnjom ovog brenda, ali i mlijeka i ostalih mliječnih proizvoda. Gosti su imali priliku da se kroz razgovor sa ovom vrijednom domaćicom i obilaskom na terenu upoznaju sa kompletnim procesom nastanka ovog proizvoda.

Kako je pojasnio koordinator projekta u BiH, Mladen Todorović, svojim aktivnostima nastoje pomoći poljoprivrednim proizvođačima da idu ka proizvodnji zdravije hrane, a da pritom ne zagađuju životnu okolinu.

"Izabrali smo područje Romanije jer želimo da napravimo promociju ovdašnjih proizvođača, kako bi ovo područje u neko dogledno vrijeme postalo biodistrikt, odnosno nešto od mnogo više značaja ne samo za proizvođače nego i ljude koji žive ovdje", rekao je Todorović dodavši da u saradnji sa lokalnim udruženjima i asocijacijama obilaze i proizvođače meda i krompira, kako bi saznali šta im je potrebno da proizvode mnogo više, bolje, te da imaju ekonomsku korist od svega toga, piše Info centar Sokolac. 

Stigao i gost iz Italije

U okviru projekta su i posjete renomiranih stručnjaka iz Italije koji mogu da pomognu da se sve realizuje kako treba. Tako je ove sedmice gost ekspert Karmelo Siljuco koji prati lanac proizvodnje, od polja, načina prikupljanja tih proizvoda, konzerviranja, kao i marketinga i distribucije do krajnjeg potrošača, a da sve bude u skladu sa standardima EU.

"Ono što sam do sada zapazio jeste da se radi o veoma interesantnom i specifičnom proizvodu za ovo područje. Međutim, proizvodnja je veoma mala tako da teško može da dođe do nekog većeg tržišta. Ovakva situacija je slična i u Italiji, kada su u pitanju ruralna područja gdje nema dovoljno poticaja i samog stanovništva", ocijenio je Siljuco te naveo kako je za uspjeh potrebno da se svi uvežu u jedan lanac, daju svoj doprinos i stanu zajedno iza jednog projekta.

"Ovo što sam vidio je zaista jedna zdrava netaknuta priroda, potencijal je primjetan i treba na tome raditi. U Italiji imamo jedan sličan primjer, proizvodnje soka od paradajza, koji je također počeo od male proizvodnje, pa su se proizvođači okupili u veliku zadrugu i sada napravili brend prepoznatljiv i tražen u cijelom svijetu", dodao je Siljuco.

Cijena ponižavajuća

Domaćica Dušanka je istakla da je gostima predstavila kako se živi na selu, kako se proizvodi zdrava hrana u istim takvim uslovima i podsjetila da je već skorup-kajmaku zaštićeno geografsko porijeklo.

"Naš proizvodnja je mala, nemamo tržište i proizvodnja se zasniva na kućnom pragu. Tokom razgovora bilo je riječi o izgradnji mini sirane, koja bi mnogo značila poljoprivrednim proizvođačima mlijeka, jer bi se povećala proizvodnja, a samim tim bi se bolje iskoristio kvalitet mlijeka koji mi imamo na ovom području", poručila je ona.

Ocijenila je i kako je planinsko mlijeko mnogo kvalitetnije, jače i masnije, bez dodatka drugih koncentriranih smjesa i primjesa. No, kako kaže, ponižavajuća je trenutna cijena litra mlijeka od 0,75 KM prilikom otkupa, jer flašica vode od 0,5 litara košta 0,80 KM.

Mini sirana – konkretna pomoć

Jedan od inicijatora ove saradnje, direktor Šumskog gazdinstva "Romanija", Strahinja Bašević je istakao da talijanska vlada izdvaja određena finansijska sredstva za stimulaciju proizvodnje zdrave hrane, kao i njenog uvezivanja u jedan proces, od prve faze proizvodnje, do posljednje faze potrošnje.

On je naveo kako su na domaćinstvu kod Dušanke mogli vidjeti prvu fazu proizvodnje mlijeka, od načina održavanja životinja, muže i otkupa mlijeka, pravljenja čuvenog skorup-kajmaka i sireva raznih vrsta, pa do samog plasmana i eventualnih poteškoća prilikom procesa nastanka.

"Konkretna pomoć ovoj domaćici i Udruženju proizvođača ‘Romanijski skorup-kajmak’ bi bila u vidu jedne mini sirane koja bi mogla da poveća količinu proizvodnje na čitavom tržištu, te aktivnost i ostalih žena u Udruženju", naveo je Bašević.

U okviru ove posjete, boravili su i na pčelinjaku Dragana Radovića u Kruševcima gdje su se upoznali sa procesom nastanka meda, okolinom u kojoj žive pčele, način na koji se med proizvodi i pakuje, kao i geografsko porijeklo sa kog se sakuplja.