Čak 70% vinskih regija moglo bi nestati zbog klimatskih promjena?

Najnovija naučna studija je pokazala da bi poznate vinske regije u Kaliforniji, Španiji, Italiji, Francuskoj i Grčkoj mogle postati potpuno neprikladne za uzgoj vinove loze ako globalno zatopljenje pređe prag od +2 °C.  

Do ovog su zaključka istraživači došli nakon pregleda više od 200 studija o utjecaju klimatskih promjena na proizvodnju grožđa, a studija je objavljena u časopisu Nature.

Ugroženo vrhunsko vino

Preciziraju da bi 29% regija moglo zadesiti ekstremni klimatski uvjeti, što će direktno ugroziti proizvodnju vrhunskog vina, dok preostalih 41% ovisi o izvedivosti učinkovitih mjera prilagođavanja.

Prema podacima EU-a, prosječne globalne temperature u 12 mjeseci do januara 2024. godine (gotovo čitavu 2023., op.ur.), bile su 1,52°C iznad razine zabilježene u razdoblju prije industrijske revolucije. 

To je dovelo do velikih toplotnih valova, iznimne suše i razornih oluja. Ove pojave su imale značajan utjecaj na proizvodnju vina, jer su prinosi pali na najniži nivo od 1961. godine.

I Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV) niske nivoe proizvodnje pripisala je lošem vremenu, uključujući mraz, obilne kiše i sušu.

Rješenja i pozitivna strana

Šest istraživača sa Univerziteta u Bordeauxu i jedan sa Univerziteta u Burgundiji analizirali su potencijalne učinke porasta temperatura.

Smatraju da proizvođači mogu odgovoriti uzgojem različitih sorti grožđa i eksperimentiranjem s novim podlogama. Međutim, upozorili su da to prilagođavanje možda neće biti dovoljno za ekonomsku održivost proizvodnje vina u određenim područjima.

Čupaju milione trsova vinove loze - cilj je spasiti vinogradare i vinare?

S druge strane, izvještaj je pokazao da bi visoke temperature mogle olakšati uzgoj vinove loze u regijama kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo, sjeverna Francuska, država Washington, Oregon i Tasmanija.

Na globalnom nivou, otprilike 25% sadašnjih vinskih regija moglo bi imati koristi od povećanja temperature za 2°C, a oko 26% će vjerojatno i dalje biti prikladno za uzgoj. Istraživači zaključuju da to implicira da se nivoi globalnog zagrijavanja ispod 2°C mogu smatrati sigurnim pragom za više od polovine tradicionalnih vinorodnih područja.